Kanadske vjeverice (chipmunk), prekrasni ljubimci.
Kanadska vjeverica potječe iz travnatih prerija SAD-a, Azije i Kanade. Naraste oko 25 centimetara. Životni vijek im je između 5-8 godina, a žive u podzemnim rovovima blizu stijenja, srušenih debala ili ograda. Tipične su im obrazne vrečice za spremanje hrane, koje ispunjene mogu doseći veličinu cijele vjeveričine glave. Niz leđa im se pruža nekoliko crnih pruga. Postoji jako puno vrsta, a neke od njih jako je teško razlikovati. Nisu ljubimci koji se mogu u potpunosti pripitomiti, neće spavati u ruci i maziti se, jednostavno prehiperaktivni su. Ali zbog toga nisu ništa manje dobri ljubimci, niti su manje zabavni.
Potrebno im je pružiti jako puno ljubavi, vremena i strpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu koja je uzgojene u zatočeništvu. Potreban im je prilično veliki kavez, no isto tako voli boraviti - kao i drugi kućni ljubimci - izvan kaveza.
Neke vjeverice vole društvo, a neke u određeno doba godine počnu izbjegavati društvo, kao što je vjerovatno slučaj sa Vašom vjevericom i to Vam poručuje na način da Vas grize, tim više što je glodavac. Ako Vas pokuša ugristi pokušajte je odvratiti na način da je polagano lupkate po nosu. Vjevericu su jako znatiželjna bića, pa na neki način "grickanje" Vaše ruke može biti samo znak istraživanja. Najčešće su takve radnje instiktivne, a mogu biti i jedna od refleksnih reakcija. Svaki Vaš pokret može iznenaditi Vašu vjevericu i predstavljati neku vrstu stresa, pa grize vlasnika da bi se stresa oslobodila.
Ako je Vaš ljubimac zaigran, uzima hranu i vodu nemate razloga za zabrinutost. Svakako joj ponudite nešto od pribora za glodanje, vjerojatno će nešto od toga prihvatiti.
Strpljenje, vrijeme i ljubav su bitne stvari koje trebate imati da bi se
lakše i brže naviknule na vlasnika. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu.
Potreban im je prilično veliki kavez, ali vole boraviti i van kaveza, naravno
tek nakon perioda prilagođavanja na život s ljudima.
Kao i u prirodi, pri držanju ovih ljubimaca potrebno je osigurati im optimalne uvjete koji su što sličniji njihovim uvjetima u prirodi.
Pored većeg kaveza potrebna je kućica u kojoj će spavati, sakrivati se i spremati hranu. Vjeverici možete osigurati i tunelčiće te imitacije gnjezda i debla. U kavez možete staviti i neki od komadića odjeće koja ima vaš miris. Nepoznati mirisi izazivaju nesigurnost i stres, što može dovesti i do odbacivanja mladunaca. Razmještaj predmeta u kavezu mijenjajte prema potrebi jer se vjeverice brzo zasite i postane im dosadno.
S puštanjem vjeverice iz kaveza treba početi tek kada prođe period prilagođavanja. I tada, nikada bez nadzora. Kanadske vjeverice su vrlo brze i lako vam mogu pobjeći, ako ne zatvorite prozore. Mogu skočiti vrlo visoko i brzo se penju. Ako imate veću terasu u stanu, možete je i tu smjestiti. Kanadske vjeverice su vrlo radoznala bića, i moraju svugdje zaviriti. Dok nešto budete radili, budite sigurni da će vaša vjeverica doći vidjeti što se događa. Pripitomljavanje je najlakše uz pomoć hrane. Važno je da budete stpljivi i veoma pažljivi prema ovim ljupkim bićima.
Vjeverice obavezno moraju imati stalno dostupnu vodu, pa je najbolje postaviti pojilice. Vodu u pojilici mijenjajte svakodnevno. Vjeverice vole skladištiti hranu i imati svoje tajno skrovište.
ISHRANA
Kao osnovnu ishranu možete koristiti specijalnu hranu namijenjenu njima, koju možete pronaći u HOP specijaliziranoj trgovini. Pored te hrane, možete im davati sjemenke suncokreta (one su dosta kalorične, ali ih možete davati povremeno kao posebnu nagradu), lješnjake, orahe, sušeno voće, kikiriki u ljusci, voće – jabuku, krušku, bananu, jagode, ananas, trešnje, višnje i sl.Voće mora biti oljušteno i bez koštica. Nikada im nemojte davati bademe, jer su smrtonosni za kanadske vjeverice. Nemojte im davati niti granuliranu hranu za pse i mačke. Bitno je da ih ne hranite jednolično i ne pretjerujte sa slatkišima.
RAZMNOŽAVANJE
Vjeverice su sposobne za razmnožavanje poslije godinu dana. Pare se dva puta godišnje, jednom oko veljače i ožujka, a drugi put oko listopada i studenoga. Tada ženka zove mužjaka specifičnim zvukom sličnom riječima „čip, čip“. Često se događa da ženka poslije parenja grize mužjaka kada god joj priđe. Isto tako, ako mužjak ostane sa ženkom u kavezu ona u strahu može izgaziti mlade u gnijezdu i zato ga obavezno treba maknuti iz kaveza u kojem je ženka. Ženka nosi oko 30 dana, ali je i dalje vrlo aktivna. Povlači se u kućicu na dan okota.
Kada se vjeverica okoti, nemojte je uznemiravati.
Vjeverica okoti od 3 do 8 mladih. Mladunčad izlazi iz kućice poslije 35 dana. Mladi koji dolaze na svijet teški su oko 3,40 g i rađaju se bez krzna, a oči i uši su im zatvorene (oči im se otvaraju nakon nekoliko tjedana). Sa 40. dana starosti, pomladak postiže 70% veličine odrasle jedinke i postepeno izlaze iz gnijezda. U prvim danima po izlasku iz gnijezda, majka ih usmjerava i pazi na njih. Nakon tog perioda, pomladak se osamostaljuje i spreman je za samostalan život. Između 10. -12. dana pojavljuju se pruge karakteristične za kanadske vjeverice.
JA SAM MALECKA.
Kanadska vjeverica potječe iz travnatih prerija SAD-a, Azije i Kanade. Naraste oko 25 centimetara. Životni vijek im je između 5-8 godina, a žive u podzemnim rovovima blizu stijenja, srušenih debala ili ograda. Tipične su im obrazne vrečice za spremanje hrane, koje ispunjene mogu doseći veličinu cijele vjeveričine glave. Niz leđa im se pruža nekoliko crnih pruga. Postoji jako puno vrsta, a neke od njih jako je teško razlikovati. Nisu ljubimci koji se mogu u potpunosti pripitomiti, neće spavati u ruci i maziti se, jednostavno prehiperaktivni su. Ali zbog toga nisu ništa manje dobri ljubimci, niti su manje zabavni.
Potrebno im je pružiti jako puno ljubavi, vremena i strpljenja da bi se lakše i brže priviknuli na vlasnika. Najprikladnije je nabaviti mladu vjevericu koja je uzgojene u zatočeništvu. Potreban im je prilično veliki kavez, no isto tako voli boraviti - kao i drugi kućni ljubimci - izvan kaveza.
Neke vjeverice vole društvo, a neke u određeno doba godine počnu izbjegavati društvo, kao što je vjerovatno slučaj sa Vašom vjevericom i to Vam poručuje na način da Vas grize, tim više što je glodavac. Ako Vas pokuša ugristi pokušajte je odvratiti na način da je polagano lupkate po nosu. Vjevericu su jako znatiželjna bića, pa na neki način "grickanje" Vaše ruke može biti samo znak istraživanja. Najčešće su takve radnje instiktivne, a mogu biti i jedna od refleksnih reakcija. Svaki Vaš pokret može iznenaditi Vašu vjevericu i predstavljati neku vrstu stresa, pa grize vlasnika da bi se stresa oslobodila.
Ako je Vaš ljubimac zaigran, uzima hranu i vodu nemate razloga za zabrinutost. Svakako joj ponudite nešto od pribora za glodanje, vjerojatno će nešto od toga prihvatiti.
Svakako možete posjetiti svoga veterinara kako biste
isključili mogućnost problematike usne šupljine ili zubala.
Kanadska vjeverica (Chipmunks) je
glodavac koji je dosta zastupljen kao kućni ljubimac. Vrlo su živahna, umiljata
i društvena stvorenja. Krase ih tri prugice na leđima. Kanadska vjeverica
potječe iz travnatih područja SAD-a, Azije i Kanade. Pripada porodici glodavaca
Sciuridae od kojih je poznato 262 vrste koje su rasprostranjene širom
Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Afrike. Mogu narasti do 25
centimetara, a rep im je dugačak od 10 do 15 cm. Žive u prosjeku od pet
do deset godina, a ženke najčešće nadžive mužjake za nekoliko godina.
Kao i u prirodi, pri držanju ovih ljubimaca potrebno je osigurati im optimalne uvjete koji su što sličniji njihovim uvjetima u prirodi.
Pored većeg kaveza potrebna je kućica u kojoj će spavati, sakrivati se i spremati hranu. Vjeverici možete osigurati i tunelčiće te imitacije gnjezda i debla. U kavez možete staviti i neki od komadića odjeće koja ima vaš miris. Nepoznati mirisi izazivaju nesigurnost i stres, što može dovesti i do odbacivanja mladunaca. Razmještaj predmeta u kavezu mijenjajte prema potrebi jer se vjeverice brzo zasite i postane im dosadno.
S puštanjem vjeverice iz kaveza treba početi tek kada prođe period prilagođavanja. I tada, nikada bez nadzora. Kanadske vjeverice su vrlo brze i lako vam mogu pobjeći, ako ne zatvorite prozore. Mogu skočiti vrlo visoko i brzo se penju. Ako imate veću terasu u stanu, možete je i tu smjestiti. Kanadske vjeverice su vrlo radoznala bića, i moraju svugdje zaviriti. Dok nešto budete radili, budite sigurni da će vaša vjeverica doći vidjeti što se događa. Pripitomljavanje je najlakše uz pomoć hrane. Važno je da budete stpljivi i veoma pažljivi prema ovim ljupkim bićima.
Vjeverice obavezno moraju imati stalno dostupnu vodu, pa je najbolje postaviti pojilice. Vodu u pojilici mijenjajte svakodnevno. Vjeverice vole skladištiti hranu i imati svoje tajno skrovište.
ISHRANA
Kao osnovnu ishranu možete koristiti specijalnu hranu namijenjenu njima, koju možete pronaći u HOP specijaliziranoj trgovini. Pored te hrane, možete im davati sjemenke suncokreta (one su dosta kalorične, ali ih možete davati povremeno kao posebnu nagradu), lješnjake, orahe, sušeno voće, kikiriki u ljusci, voće – jabuku, krušku, bananu, jagode, ananas, trešnje, višnje i sl.Voće mora biti oljušteno i bez koštica. Nikada im nemojte davati bademe, jer su smrtonosni za kanadske vjeverice. Nemojte im davati niti granuliranu hranu za pse i mačke. Bitno je da ih ne hranite jednolično i ne pretjerujte sa slatkišima.
Vjeverice su sposobne za razmnožavanje poslije godinu dana. Pare se dva puta godišnje, jednom oko veljače i ožujka, a drugi put oko listopada i studenoga. Tada ženka zove mužjaka specifičnim zvukom sličnom riječima „čip, čip“. Često se događa da ženka poslije parenja grize mužjaka kada god joj priđe. Isto tako, ako mužjak ostane sa ženkom u kavezu ona u strahu može izgaziti mlade u gnijezdu i zato ga obavezno treba maknuti iz kaveza u kojem je ženka. Ženka nosi oko 30 dana, ali je i dalje vrlo aktivna. Povlači se u kućicu na dan okota.
Kada se vjeverica okoti, nemojte je uznemiravati.
Vjeverica okoti od 3 do 8 mladih. Mladunčad izlazi iz kućice poslije 35 dana. Mladi koji dolaze na svijet teški su oko 3,40 g i rađaju se bez krzna, a oči i uši su im zatvorene (oči im se otvaraju nakon nekoliko tjedana). Sa 40. dana starosti, pomladak postiže 70% veličine odrasle jedinke i postepeno izlaze iz gnijezda. U prvim danima po izlasku iz gnijezda, majka ih usmjerava i pazi na njih. Nakon tog perioda, pomladak se osamostaljuje i spreman je za samostalan život. Između 10. -12. dana pojavljuju se pruge karakteristične za kanadske vjeverice.
Nema komentara:
Objavi komentar